Masnoće u krvi
U masnoće u krvi ubrajaju se holesterol i trigliceridi. Bez njih, život bi bio nezamisliv, ali ako se one nalaze u povišenim koncentracijama u krvi onda postaju jednim od rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da je na njih moguće utjecati promjenama životnih navika (zdravija prehrana, prestanak pušenja, vježba) te uvođenjem medikamentne terapije ako je potrebno.
Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Prvenstveno, riječ je o tvari koja je normalan sastojak svake ćelijske membrane. Osim toga, u ljudskom organizmu potreban je za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, naročito masti.
Holesterol je za život važna tvar, pa količina u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se kolesterol stvara i u tijelu uglavnom u jetri (1 do 2 grama dnevno). On se krvlju prenosi do svake ćelije i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama. Međutim a ko se uopšte ne unosi hrana bogata holesterolom može doći do manjka holina, što ima za posljedicu oštećenje jetre i smanjenje pamćenja i koncentracije.
Budući da je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sistema i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Prenosi se posebnim proteinima koji se zovu lipoproteini. Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan holesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće.
LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva "lošim holesterolom" jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i zidove krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se "čistačima", a holesterol iz njih "dobrim holesterolom". One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.
Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim ćelijama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih rezervi, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgradni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu - glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, višak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast.
Zato je osnova dijete, ako je razina triglicerida u krvi povišena, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, kruh, tijesto i sl.) i masti. Naime, i povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manje snažan nego li je to povišena razina kolesterola. Često iste osobe imaju povećani i holesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.
Preporučene vrijednosti masnoća u krvi su:
Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Prvenstveno, riječ je o tvari koja je normalan sastojak svake ćelijske membrane. Osim toga, u ljudskom organizmu potreban je za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, naročito masti.
Holesterol je za život važna tvar, pa količina u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se kolesterol stvara i u tijelu uglavnom u jetri (1 do 2 grama dnevno). On se krvlju prenosi do svake ćelije i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama. Međutim a ko se uopšte ne unosi hrana bogata holesterolom može doći do manjka holina, što ima za posljedicu oštećenje jetre i smanjenje pamćenja i koncentracije.
Budući da je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sistema i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Prenosi se posebnim proteinima koji se zovu lipoproteini. Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan holesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće.
LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva "lošim holesterolom" jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i zidove krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se "čistačima", a holesterol iz njih "dobrim holesterolom". One odnose taj suvišan holesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.
Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim ćelijama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih rezervi, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgradni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu - glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih tvari, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu također nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadržava ugljikohidrate, višak se pretvara preko glicerola u trigliceride i pohranjuje u masnom tkivu kao tjelesna mast.
Zato je osnova dijete, ako je razina triglicerida u krvi povišena, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadržava ugljikohidrate (alkohol, slatkiši, kruh, tijesto i sl.) i masti. Naime, i povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manje snažan nego li je to povišena razina kolesterola. Često iste osobe imaju povećani i holesterol i trigliceride u krvi, osobito ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.
Preporučene vrijednosti masnoća u krvi su:
- Ukupni holesterol < 5,0 mmol/l
- LDL holesterol < 3,0mmol/l
- HDL holesterol > 1,0 mmol/l za muškarce / > 1,2 mmol/l za žene
- trigliceridi <1,7 mmol/l
Faktori rizika za visoke vrijednosti holesterola u krvi
Povišene vrijednosti holesterola i triglicerida mogu da se jave izolovano, međutim kod većine osoba se javljaju istovremeno. Visoke vrijednosti holesterola ne daju posebne simptome dok ne dođe do znatnijeg oštećenja tkiva. Postoje dvije glavne i po život opasne bolesti koje mogu nastati zbog povišenog holesterola, a to su rizik za bolesti srca i moždanog udara. Takođe može doći do masne jetre, pankreatitisa.
Vaše šanse za povišene vrijednosti holeterola koje mogu dovesti do srčanih oboljenja uvećavaju se ukoliko imate bilo koji od sljedećih faktora rizika:
Povišene vrijednosti holesterola i triglicerida mogu da se jave izolovano, međutim kod većine osoba se javljaju istovremeno. Visoke vrijednosti holesterola ne daju posebne simptome dok ne dođe do znatnijeg oštećenja tkiva. Postoje dvije glavne i po život opasne bolesti koje mogu nastati zbog povišenog holesterola, a to su rizik za bolesti srca i moždanog udara. Takođe može doći do masne jetre, pankreatitisa.
Vaše šanse za povišene vrijednosti holeterola koje mogu dovesti do srčanih oboljenja uvećavaju se ukoliko imate bilo koji od sljedećih faktora rizika:
- Pušenje -Pušenje cigareta oštećuje zidove vaših krvnih sudova, čineći ih tako podložnim da akumuliraju masne naslage. Pušenje takođe može sniziti nivo vašeg HDL-a ili "dobrog" holesterola.
- Gojaznost - Ako je vaš indeks tjelesne mase (Body Mass Index – BMI) 30 ili više, to vas izlaže riziku za povišen holesterol. BMI računate tako što svoju težinu u kilogramima podjelite kvadratom svoje tjelesne visine u metrima – optimum vrijednosti je 19.5 – 25.9
- Loša ishrana - Hrana koja je bogata holesterolom kao što su crveno meso i punomasni mliječni proizvodi, uvećaće vaš ukupni holesterol. Konzumiranje zasićenih masnih kiselina koje se nalaze u hrani životinjskog porijekla i tzv. trans-masti koje se koriste za proizvodnju većine slatkiša, krekera, čipsa i sl. takođe mogu povećati vaš holesterol.
- Nedostatak fizičke aktivnosti - Fizičke aktivnosti pomažu u povećavanju nivoa HDL-a – "dobrog" holesterola i u snižavanju LDL-a – "lošeg" holesterola. Ukoliko ne vežbate dovoljno i generalno imate smanjenu fizičku aktivnost, u riziku ste za visoke vrednosti holesterola.
- Visok krvni pritisak - Povećan pritisak oštećuje arterije, što može ubrzati akumuliranje masnih naslaga u njima. Krvni pritisak treba redovno provjeravati i po potrebi regulisati.
- Dijabetes - Visoke vrijednosti šećera u krvi doprinose povećanom LDL-u i sniženom HDL-u. Povišen šećer u krvi takođe oštećuje zid vaših arterija. Nivo šećera treba redovno provjeravati jer su nekada povišene vrijednosti prisutne bez značajnih simptoma.
- Porodična istorija srčanih bolesti - Ako vam je neko od roditelja ili braće i sestara razvio srčano oboljenje prije 55. godine života, visoke vrijednosti holesterola vas stavljaju u grupu za koju je rizik od razvijanja srčanog oboljenja veći od prosjeka.
Ateroskleroza
Ateroskleroza je stanje u kojem arterije postaju sužene i otvrdnute zbog prekomjernog nakupljanja plaka oko zida arterije.Bolest ometa protok krvi kroz tijelo, uzrokujući ozbiljne kardiovaskularne komplikacije. Ateroskleroza može zahvatiti cijelo arterijsko stablo, međutim znatno češće se javlja u području većih ogranaka.
Arterijski zid je građen od endotela, tankog sloja ćelija, koje održavaju zid arterija glatkim i omogućava lakši protok krvi. Ateroskleroza počinje nakon oštećenja endotela, što omogućava LDL holesterolu da se nakuplja u zidu arterija. Kao odgovor tijelo šalje makrofage (bijele krvne ćelije) da počiste holesterol, ali ponekad ćelije zapnu na aficiranom mjestu. Tokom vremena to rezultira nastankom plaka, koji se sastoji od lošeg kolesterola (LDL-a) i makrofaga. Plak zapuši arterije što otežava krvotok, ukoliko dođe do pucanja plaka na tom mjestu dolazi do nakupljanja trombocita, što dovodi do nastanka krvnih ugrušaka, a oni su uzrok nastanka teških, za život opasnih stanja, kao što su srčani i moždani udar, te brojne druge kardiovaskularne bolesti.
Ateroskleroza počinje u ranom djetinjstvu u obliku masnih pjega i pruga na zidovima arterija i napreduje tokom godina različitim intenzitetom što ovisi od brojnih faktora. Među faktore rizika ubrajaju se:
Simptomi zavise od arterije koja je zahvaćena:
Karotidna arterija snabdjeva mozak krvlju. Ukoliko dođe do njenog začepljena može doći do moždanog udara. Javljaju se
Arterijski zid je građen od endotela, tankog sloja ćelija, koje održavaju zid arterija glatkim i omogućava lakši protok krvi. Ateroskleroza počinje nakon oštećenja endotela, što omogućava LDL holesterolu da se nakuplja u zidu arterija. Kao odgovor tijelo šalje makrofage (bijele krvne ćelije) da počiste holesterol, ali ponekad ćelije zapnu na aficiranom mjestu. Tokom vremena to rezultira nastankom plaka, koji se sastoji od lošeg kolesterola (LDL-a) i makrofaga. Plak zapuši arterije što otežava krvotok, ukoliko dođe do pucanja plaka na tom mjestu dolazi do nakupljanja trombocita, što dovodi do nastanka krvnih ugrušaka, a oni su uzrok nastanka teških, za život opasnih stanja, kao što su srčani i moždani udar, te brojne druge kardiovaskularne bolesti.
Ateroskleroza počinje u ranom djetinjstvu u obliku masnih pjega i pruga na zidovima arterija i napreduje tokom godina različitim intenzitetom što ovisi od brojnih faktora. Među faktore rizika ubrajaju se:
- visoki krvni pritisak
- visok nivo holesterola u krvi
- dijabetes
- pušenje
- naslijeđe
Simptomi zavise od arterije koja je zahvaćena:
Karotidna arterija snabdjeva mozak krvlju. Ukoliko dođe do njenog začepljena može doći do moždanog udara. Javljaju se
- malaksalost
- otežano disanje
- glavobolja
- utrnulost lica
- paraliza
- bol u prsima
- nesvjestica
- povraćanje
- kašljanje
- uznemirenost
- gubitak apetita
- otežana koncentracija
- otečenost šaka i stopala
- gubitak dlaka na nogama
- impotencija
- utrnulost
- promjena boje kože na nogama
- nokti na prstima postaju deblji
- slabost u nogama
Čaj za masnoću u krvi
Čaj za masnoću u krvi je preparat koji će Vam pomoći da na prirodan način smanjite razinu holesterola i triglicerida u krvi.
Sastojci Rooibos, glog, češnjak, lišće masline, turmerik, đubmir, zob, menta, zeleni čaj, ekstrakt sjemenki bijelog grožđa, ekstrakt lanenog sjemena, koji su pomiješani u idealnom omjeru za što bolji efekat.
- Smanjuje nivo lošeg, a povećava nivo dobrog holesterola.
- Poboljšava cirkulaciju krvi.
- Smanjuje krvni pritisak.
- Ima antioksidantna svojstva te pomaže uklanjanje slobodnih radikala koji su odgovorni za oštećenje krvnih žila i nastanak plakova.
- izvlači holesterol iz ateromskih plakova, smanjujući njihovu veličinu.
- Potiče bolji rad jetre.
- Djeluje na metabolizam.
- Smanjuje apetit.
Sastojci Rooibos, glog, češnjak, lišće masline, turmerik, đubmir, zob, menta, zeleni čaj, ekstrakt sjemenki bijelog grožđa, ekstrakt lanenog sjemena, koji su pomiješani u idealnom omjeru za što bolji efekat.