Srce
Srce je mišić koji pumpa krv u cirkaluciju. Krv putem vena dolazi u desno srce, odatle putem plućne arterije odlazi u pluća, gdje preuzima kisik, potom odlazi u lijevo srce odakle putem aorte odlazi u sva tkiva i organe.
Kardiovaskularna oboljenja zapravo označavaju oboljenja srca i krvnih sudova (arterija i vena). Smanjena funkcija ovih organa znači i smanjeno dopremanje krvi,kisika i hranjivih materija do tkiva i organa,dolazi do hipoksije,ishemije te oštećenja funkcije organa.
U većini zemalja dolazi do porasta incidence kardiovaskularnih oboljenja,vodeći su uzrok smrti, sa velikim udjelom u prijevremenom umiranju i dizabilitetu stanovništva. Zadnjih godina kardiovaskularni rizik žena je u porastu. Poznato je da se kardovaskularne promjene akumuliraju od adolescencije. U vrijeme javljana prvih simptoma, primarni uzroci (ateroskleroza), su u poodmaklom stadijumu, jer su se razvijali decenijama. Primarne lezije se javljaju na aorti i koronarnim arterijama već u dobi 7-9 godina. Poražavajuća je i činjenica da će 1 od 3 ljudi umrijeti od komplikacija ateroskleroze. Prevenciju je dakle potrebno izvršiti već u ranom djetinjstvu, te je potrebno smanjiti faktore rizika kao što su pušenje, nezdrava prehrana, fizička aktivnost itd.
U kardovaskularna oboljenja se ubrajaju:
Za razliku od drugih hroničnih oboljenja kardiovaskularna oboljenja su izlječiva čak i nakod duže istorije bolesti.
Kardiovaskularna oboljenja zapravo označavaju oboljenja srca i krvnih sudova (arterija i vena). Smanjena funkcija ovih organa znači i smanjeno dopremanje krvi,kisika i hranjivih materija do tkiva i organa,dolazi do hipoksije,ishemije te oštećenja funkcije organa.
U većini zemalja dolazi do porasta incidence kardiovaskularnih oboljenja,vodeći su uzrok smrti, sa velikim udjelom u prijevremenom umiranju i dizabilitetu stanovništva. Zadnjih godina kardiovaskularni rizik žena je u porastu. Poznato je da se kardovaskularne promjene akumuliraju od adolescencije. U vrijeme javljana prvih simptoma, primarni uzroci (ateroskleroza), su u poodmaklom stadijumu, jer su se razvijali decenijama. Primarne lezije se javljaju na aorti i koronarnim arterijama već u dobi 7-9 godina. Poražavajuća je i činjenica da će 1 od 3 ljudi umrijeti od komplikacija ateroskleroze. Prevenciju je dakle potrebno izvršiti već u ranom djetinjstvu, te je potrebno smanjiti faktore rizika kao što su pušenje, nezdrava prehrana, fizička aktivnost itd.
U kardovaskularna oboljenja se ubrajaju:
- Aneurizme
- Ateroskleroza
- Cerebrovaskularna oboljenja (moždani udar)
- Infarkt miokarda
- Kongestivna srčana insuficijencija
- Oboljenja koronarnih arterija
- Oboljenja perifernih krvnih sudova
Za razliku od drugih hroničnih oboljenja kardiovaskularna oboljenja su izlječiva čak i nakod duže istorije bolesti.
Faktori rizika za nastanak srčanih oboljenja
Faktore rizika možemo podijeliti na dvije grupe, na one na koje ne možemo uticati i one na koje možemo. U prve se ubrajaju dob, spol, nasljeđe. Faktori rizika koje možemo mijenjati su:
Faktore rizika možemo podijeliti na dvije grupe, na one na koje ne možemo uticati i one na koje možemo. U prve se ubrajaju dob, spol, nasljeđe. Faktori rizika koje možemo mijenjati su:
- visoki nivo LDL (loši holesterol) i niski nivo HDL (dobri holesterol) povećavaju rizik od nastanka ateroskleroze
- hipertenzija
- dijabetes
- pretilost
- pušenje
- fizička neaktivnost
- depresija
- bol u prsima (angina)-ako osjećate kao da Vam slon sjedi na prsima nakon fizičkog napora
- mučnina ili nervoza stomaka naročito ako se javlja učestalo
- znojenje iako niste vježbali
- osjećaj malaksalosti i umora