Bubreg je parni organ, oblika zrna graha, veličine pesnice, svaki teži otprilike 150 grama. Smješteni su pozadi, sa obje strane kičme, ispod rebarnog luka, od povreda su zaštićeni debelim slojem sala i mišićima. Zdravi bubrezi djeluju kao filteri koji omogućavaju da se otpadni produkti metabolizma eliminišu iz organizma. C jelokupna količina krvi u organizmu prođe 12 puta kroz bubrege u toku jednog sata. Svaki dan bubrezi očiste 200 litara krvi, produkujući 1 do 2 litra urina koji odvodi štetne produkte iz organizma. Pored ove funkcije, bubrezi produkuju tri važna hormona: eritropoetin, renin i aktivni vitamin D. Eritropoetin stimuliše proizvodnju eritrocita, renin kontroliše krvni pritisak, a vitamin D kontroliše unos kalcijuma i pomaže njegovo odlaganje u kostima. Može se reći da bubrezi imaju bitnu ulogu u:
Većina bubrežnih oboljenja dovodi do propadanja nefrona usljed čega dolaz do nakupljanja otpadnih produkata i tekućine u organizmu. Bubrežna oboljenja nazivaju se još i tiha oboljenja jer često ne daju simptome te može doći do gubitka 90 % funkcije bubrega, a da toga nismo svjesni.Ljudi međutim mogu živjeti skoro normalan život ukoliko je očuvano bar 20 % funkcije oba bubrega. Simptomi koji mogu da se jave su
3. Malaksalost
Bubrezi proizvode eritropoetin koji potiče razvoj eritrocita, ukoliko njega nema u dovoljnoj količini nastaje anemija. Smanjen dovod kisika u mozak i mišiće dovodi do brzog zamaranja.
4. Svrab kože nastaje usljed nakupljanja bilirubina kojeg bubrezi ne mogu da odstrane iz krvotoka.
5.
Bubrežna insuficijencija može da se razvije naglo, npr. nakon iznenadnog gubitka velike količine krvi, infekcija što se naziva akutna bubrežna insuficijencija. U većini slučajeva funkcija bubrega se pogoršava godinama, što je u suštini dobra vijest. Progresija bubrežnog oboljenja može se usporiti lijekovima, dijetom, promjenom stila života. Rana detekcija oboljenja može spriječiti potrebu za dijalizom i transplantacijom.
Faktori rizika za nastanak bubrežnih oboljenja su:
- djeluju kao filteri, čiste krv od otpadnih produkata
- održavaju acido-baznu ravnotežu, pH i normalnu koncentraciju soli u organizmu
- kontrolišu krvni pritisak
- održavaju ravnotežu tekućine u organizmu
- pomažu stvaranje eritrocita
- održavaju ravnotežu minerala
Većina bubrežnih oboljenja dovodi do propadanja nefrona usljed čega dolaz do nakupljanja otpadnih produkata i tekućine u organizmu. Bubrežna oboljenja nazivaju se još i tiha oboljenja jer često ne daju simptome te može doći do gubitka 90 % funkcije bubrega, a da toga nismo svjesni.Ljudi međutim mogu živjeti skoro normalan život ukoliko je očuvano bar 20 % funkcije oba bubrega. Simptomi koji mogu da se jave su
- Promjena urina:
- učestalo mokrenje ili mokrenje veće količine svjetlijeg urina
- smanjeno mokrenje ili mokrenje manje količine tamnijeg urina
- pojava krvi ili gnoja u urinu
- pjenušav urin
- češće noćno mokrenje
- šaka i stopala
- očnih kapaka
- čela
- potkoljenica
3. Malaksalost
Bubrezi proizvode eritropoetin koji potiče razvoj eritrocita, ukoliko njega nema u dovoljnoj količini nastaje anemija. Smanjen dovod kisika u mozak i mišiće dovodi do brzog zamaranja.
4. Svrab kože nastaje usljed nakupljanja bilirubina kojeg bubrezi ne mogu da odstrane iz krvotoka.
5.
Bubrežna insuficijencija može da se razvije naglo, npr. nakon iznenadnog gubitka velike količine krvi, infekcija što se naziva akutna bubrežna insuficijencija. U većini slučajeva funkcija bubrega se pogoršava godinama, što je u suštini dobra vijest. Progresija bubrežnog oboljenja može se usporiti lijekovima, dijetom, promjenom stila života. Rana detekcija oboljenja može spriječiti potrebu za dijalizom i transplantacijom.
Faktori rizika za nastanak bubrežnih oboljenja su:
- pušenje
- pretilost
- visok holesterol
- srčana oboljenja
- dijabetes
- visok krvni pritisak
- porodična istorija bubrežnih oboljenja
- 65 godina ili više