Detox
Detoksikacija je prirodan proces neutralizacije ili eliminacije otrova iz ljudskog tijela. Otrovi (sve ono što može potencirati oštećenje tjelesnog tkiva) se hemijski pretvaraju u manje štetne tvari, koje se potom izlučuju putem stolice ili urina.
Otrovi mogu potjecati od normalnih procesa koji se u našem tijelu odvijaju unosom hrane, poput amonijaka proizvedenog tijekom razgradnje proteina, ili od udisanja ili unosa kemikalija poput pesticida, sredstava za čišćenje, aditiva hrani, lijekova, zagađenja, dima cigarete i teških metala poput olova. Iako se detoksikacija primarno smatra tretiranjem ovisnosti o alkoholu i lijekovima, termin se također odnosi na dijete, biljke i ostale metode odstranjivanja ekoloških i dijetalnih otrova iz tijela, a s ciljem optimalnog zdravlja.
Slobodni radikali
Povećana količina slobodnih radikala dovodi do oksidativnog stresa, zbog čega nastaju oksidativna oštećenja, smrt stanica, oštećenja tkiva i različite bolesti. Mnogi oblici malignih bolesti rezultat su oksidativnog oštećenja DNA i mutacija koje zbog toga nastaju. Neki od simptoma starenja, primjerice ateroskleroza, pripisuju se oksidaciji kolesterola vrlo niske gustoće (LDL-C), upravo slobodnim radikalima. Negativan utjecaj slobodnih radikala mehanizam je oštećenja koji može dovesti i do različitih autoimunih bolesti, šećerne bolesti, reumatskih bolesti, srčanog udara, bolesti bubrega (glomerulonefritisa, tubularnih intersticijski bolesti), infektivnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti (npr. Alzheimerova bolest), dermatoloških poremećaja (npr. fotosenzitivnost, psorijaza). Važnu ulogu ima i u nastanku alergija kao što su astma i atopički dermatitis te upalnih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Chronove bolesti. Zanimljivo je da oštećenja jetre koja nastaju zbog pretjerane konzumacije alkohola, ne nastaju od alkohola nego uglavnom od slobodnih radikala koji se u tim stanjima pojačano produciraju. Dokazano je i da slobodni radikali iz dima cigareta inaktiviraju alfa 1-antitripsin u plućima što dovodi do emfizema pluća.
Antioksidansi
Antioksidansi su skupina različitih prirodnih spojeva koji u organizmu čovjeka igraju važnu ulogu zaštite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Dva su izvora antioksidansa – kao prvo, naš vlastiti organizam je sposoban proizvesti antioksidanse, uz pomoć vitamina i minerala. Drugi, vanjski, izvor antioksidansa je hrana. Ukoliko je organizam optimalno opskrbljen vitaminima i mineralima kako bi mogao proizvoditi vlastite antioksidanse, i ukoliko je hrana koju čovjek jede bogata prirodnim antioksidansima, bolje je spreman oduprijeti se šteti koju razni toksini i štetniji spojevi mogu izazvati.
Naš organizam je opterećen ne samo probavljanjem teške i nezdrave hrane. On mora također eliminirati pesticide, onečišćenja i toksične tvari, koje ulaze u tijelo iz našeg okruženja i hrane. Dodajte još i stres, prebrzi ritam života i manjak vježbe. Sve ovo može preopteretiti i oslabiti organizam i spriječiti njegov pravilan rad. Nepravilan rad organizma može uzrokovati manje tegobe, kao što su umor i pospanost, a kasnije i veće probleme, kao što su depresija, prerano starenje i različite bolesti.
Detoksikacija, ili čišćenje organizma, pomaže našem tijelu vratiti prirodnu ravnotežu. Simptomi viška toksina u organizmu:
Otrovi mogu potjecati od normalnih procesa koji se u našem tijelu odvijaju unosom hrane, poput amonijaka proizvedenog tijekom razgradnje proteina, ili od udisanja ili unosa kemikalija poput pesticida, sredstava za čišćenje, aditiva hrani, lijekova, zagađenja, dima cigarete i teških metala poput olova. Iako se detoksikacija primarno smatra tretiranjem ovisnosti o alkoholu i lijekovima, termin se također odnosi na dijete, biljke i ostale metode odstranjivanja ekoloških i dijetalnih otrova iz tijela, a s ciljem optimalnog zdravlja.
Slobodni radikali
Povećana količina slobodnih radikala dovodi do oksidativnog stresa, zbog čega nastaju oksidativna oštećenja, smrt stanica, oštećenja tkiva i različite bolesti. Mnogi oblici malignih bolesti rezultat su oksidativnog oštećenja DNA i mutacija koje zbog toga nastaju. Neki od simptoma starenja, primjerice ateroskleroza, pripisuju se oksidaciji kolesterola vrlo niske gustoće (LDL-C), upravo slobodnim radikalima. Negativan utjecaj slobodnih radikala mehanizam je oštećenja koji može dovesti i do različitih autoimunih bolesti, šećerne bolesti, reumatskih bolesti, srčanog udara, bolesti bubrega (glomerulonefritisa, tubularnih intersticijski bolesti), infektivnih bolesti, neurodegenerativnih bolesti (npr. Alzheimerova bolest), dermatoloških poremećaja (npr. fotosenzitivnost, psorijaza). Važnu ulogu ima i u nastanku alergija kao što su astma i atopički dermatitis te upalnih bolesti crijeva poput ulceroznog kolitisa i Chronove bolesti. Zanimljivo je da oštećenja jetre koja nastaju zbog pretjerane konzumacije alkohola, ne nastaju od alkohola nego uglavnom od slobodnih radikala koji se u tim stanjima pojačano produciraju. Dokazano je i da slobodni radikali iz dima cigareta inaktiviraju alfa 1-antitripsin u plućima što dovodi do emfizema pluća.
Antioksidansi
Antioksidansi su skupina različitih prirodnih spojeva koji u organizmu čovjeka igraju važnu ulogu zaštite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Dva su izvora antioksidansa – kao prvo, naš vlastiti organizam je sposoban proizvesti antioksidanse, uz pomoć vitamina i minerala. Drugi, vanjski, izvor antioksidansa je hrana. Ukoliko je organizam optimalno opskrbljen vitaminima i mineralima kako bi mogao proizvoditi vlastite antioksidanse, i ukoliko je hrana koju čovjek jede bogata prirodnim antioksidansima, bolje je spreman oduprijeti se šteti koju razni toksini i štetniji spojevi mogu izazvati.
Naš organizam je opterećen ne samo probavljanjem teške i nezdrave hrane. On mora također eliminirati pesticide, onečišćenja i toksične tvari, koje ulaze u tijelo iz našeg okruženja i hrane. Dodajte još i stres, prebrzi ritam života i manjak vježbe. Sve ovo može preopteretiti i oslabiti organizam i spriječiti njegov pravilan rad. Nepravilan rad organizma može uzrokovati manje tegobe, kao što su umor i pospanost, a kasnije i veće probleme, kao što su depresija, prerano starenje i različite bolesti.
Detoksikacija, ili čišćenje organizma, pomaže našem tijelu vratiti prirodnu ravnotežu. Simptomi viška toksina u organizmu:
- umor,loša koncentracija
- glavobolja, alergija
- problemi sa kožom
- zadah i neugodan miris tijela
- rast Candide
- depresija, mlitavost, slabo pamćenje
- nadutost trbuha i plinovi, loša probava
- debljanje ili prekomjerno mršavljenje
- zatvor, prerano starenje
Detox-detoksikacija iz prirode
Detox prvenstveno čisti krv. Najviše se to odnosi na jetru, kako bi uklonila sve nečistoće budući se toksini pripremaju za eliminaciju upravo u tom organu. Potiče izbacivanje toksina kroz bubrege, crijeva, pluća, limfe i kožu. Ako je taj sustav ugrožen, nečistoće se ne filtriraju kako treba te je svaka stanica u našem tijelu time pogođena.
Detox predstavlja kombinaciju moćnih fitohemikalija koje proizvode biljke i služe kao odbrana od infekcija i drugih faktora koji negativno utiču na zdravlje. Pomažu u uravnotežavanju hemijskih interakcija u tijelu što na bezbjedan način poboljšava funkciju bioloških sistema.
Detox štiti ćelije od oštećenja slobodnim radikalima, daje doprinos u održavanju normalnog zdravlja koštanog tkiva, učestvuje u metabolizmu i doprinosi normalnoj proizvodnji tjelesne energije, smanjuje rizik od nastanka raka, smanjuje rizik nastanka ateroskleroze i srčanog udara, potiče izmjenu tvari,potiče bolji rad crijeva, poboljšava cirkulaciju, pojačava koncetraciju i pamćenje, pojačava vitalnost, jača imunitet.
Doziranje i upotreba: 2-4 supene kašike pola sata prije jela jednom do dva puta dnevno.
Detox predstavlja kombinaciju moćnih fitohemikalija koje proizvode biljke i služe kao odbrana od infekcija i drugih faktora koji negativno utiču na zdravlje. Pomažu u uravnotežavanju hemijskih interakcija u tijelu što na bezbjedan način poboljšava funkciju bioloških sistema.
Detox štiti ćelije od oštećenja slobodnim radikalima, daje doprinos u održavanju normalnog zdravlja koštanog tkiva, učestvuje u metabolizmu i doprinosi normalnoj proizvodnji tjelesne energije, smanjuje rizik od nastanka raka, smanjuje rizik nastanka ateroskleroze i srčanog udara, potiče izmjenu tvari,potiče bolji rad crijeva, poboljšava cirkulaciju, pojačava koncetraciju i pamćenje, pojačava vitalnost, jača imunitet.
Doziranje i upotreba: 2-4 supene kašike pola sata prije jela jednom do dva puta dnevno.