Infarkt miokarda-infarctus miocardii
Srčani udar nastaje kada je dotok krvi u dio srca blokiran, dovoljno dugo vremena da se dio srčanog mišića ošteti ili umre. Medicinski termin za to je infarkt miokarda.
Većinu srčanih udara uzrokuje su krvni ugrušak koji blokira jednu od koronarnih arterija. Koronarne arterije donose krv i kisik u srce. Ako je protok krvi blokiran, srce je gladno kisika,nastaje ishemija i srčane ćelije umiru. Najčešći uzrok začepljenja koronarne arterije je krvni ugrušak. Obično je zbog ateroma prethodno arterija bila djelomično sužena. Ateromi mogu prsnuti ili napuknuti i tako izazvati još veće suženje. Izbačeni materijal iz ateroma izaziva stvaranje krvnog ugruška. Puknuti aterom ne samo da još više smanjuje protok krvi kroz arteriju, nego također aktivira trombocite koji sudjeluju u stvaranju ugruška. Rjeđi uzrok srčanog udara može biti i ugrušak koji je dopro u koronarnu arteriju iz samog srca. Katkada se u srcu stvori ugrušak (embolus), kojeg se dio može otkinuti i dospjeti u koronarnu arteriju u kojoj se zaglavi. Drugi rijedak uzrok srčanog udara je spazam koronarne arterije koji zaustavlja protok krvi. Spazam mogu izazvati lijekovi, npr. kokain, ili pušenje. Uzrok nastanka srčanog udara katkad je nepoznat, a može da se javi
Faktori koje ne možete kontrolirati
Većinu srčanih udara uzrokuje su krvni ugrušak koji blokira jednu od koronarnih arterija. Koronarne arterije donose krv i kisik u srce. Ako je protok krvi blokiran, srce je gladno kisika,nastaje ishemija i srčane ćelije umiru. Najčešći uzrok začepljenja koronarne arterije je krvni ugrušak. Obično je zbog ateroma prethodno arterija bila djelomično sužena. Ateromi mogu prsnuti ili napuknuti i tako izazvati još veće suženje. Izbačeni materijal iz ateroma izaziva stvaranje krvnog ugruška. Puknuti aterom ne samo da još više smanjuje protok krvi kroz arteriju, nego također aktivira trombocite koji sudjeluju u stvaranju ugruška. Rjeđi uzrok srčanog udara može biti i ugrušak koji je dopro u koronarnu arteriju iz samog srca. Katkada se u srcu stvori ugrušak (embolus), kojeg se dio može otkinuti i dospjeti u koronarnu arteriju u kojoj se zaglavi. Drugi rijedak uzrok srčanog udara je spazam koronarne arterije koji zaustavlja protok krvi. Spazam mogu izazvati lijekovi, npr. kokain, ili pušenje. Uzrok nastanka srčanog udara katkad je nepoznat, a može da se javi
- Dok se odmarate ili spavate
- Nakon iznenadnog povećanja fizičke aktivnosti
- Kada ste aktivni vani po hladnijem vremenu
- Nakon iznenadnog, intenzivnog, emocionalnog ili fizičkog stresa
- Za vrijeme nekog drugog oboljenja
Faktori koje ne možete kontrolirati
- Postojeće bolesti srca, uključujući angioplastiku ili kirurške zahvate na srci ili anginu.
- Životna starost. U muškaraca se rizik povećava nakon 45. godine, dok u žena se rizik povećava nakon 55. godine života.
- Porodična istorija ranih srčanih oboljenja - otac lili brat prije 45. godine, majka ili sestra prije 55. godine života.
- Pušenje
- Povišeni krvni pritisak
- Povišeni kolesterol u krvi
- Pretjerana tjelesna težina
- Tjelesna neaktivnost
- Dijabetes
- Stres
Oko dvije trećine ljudi koji dožive srčani udar imali su nekoliko dana prije infarkta povremenu bol oko srca (prekordijalna bol), zaduhu ili umor. Napadaji bolova mogu postati češći nego što je to bilo ranije, ili se čak javljaju pri malom naporu ili u mirovanju. Takva nestabilna angina može kulminirati sa srčanim udarom.
Simptomi srčanog udara mogu varirati. Može da se javi iznenada i da progredira vrlo brzo, ili može da se javi kao slaba bol koja se sporo razvija. Simptomi takođe mogu da budu različiti kod muškaraca i žena. Ponekad simptomi mogu biti složeni te ih možemo pripisati nečem drugom, kao što je pokvareni želudac, umor, bolovi u mišićima.
Uobičajeni simptomi su:
Simptomi srčanog udara mogu varirati. Može da se javi iznenada i da progredira vrlo brzo, ili može da se javi kao slaba bol koja se sporo razvija. Simptomi takođe mogu da budu različiti kod muškaraca i žena. Ponekad simptomi mogu biti složeni te ih možemo pripisati nečem drugom, kao što je pokvareni želudac, umor, bolovi u mišićima.
Uobičajeni simptomi su:
- Bol u prsima ili angina je glavni znak srčanog udara. Može da se javi kao pritisak, stezanje, osjećaj punoće, bol u središtu prsa. Pacijenti sa stabilnom anginom pektoris osjećaju bol koja traje par minuta i prestaje na uzimanje nitroglicerina. Kod srčanog udara bol traje duže od 20 minuta, može da prestane, ali se ubrzo vraća i ne prestaje na uzimanje nitroglicerina.
- Bol može da se javi u samo jednoj polovini tijela, može da se širi iz prsa najčešće u ramena, lijevu ruku, vrat, vilicu, zube, trbuh i leđa.
- Tjeskoba ili strah od smrti
- Kašalj
- Vrtoglavica, nesvjestica, omaglica (naglo zamračenje vida)
- Mučnina i povraćanje
- Palpitacije-osjećaj lupanja ili preskakanja srca
- Gubitak daha
- Znojenje koje može da bude jako obilno
Komplikacije infarkta miokarda
Najčešće komplikacije koje se javljaju nakon infarkta miokarda su: ruptura miokarda, stvaranje krvnih ugrušaka, nepravilan rad srca (aritmije), zatajenje srca, šok ili perikarditis.
Ruptura miokarda : budući da je srčani mišić slab, on katkada pukne pod pritiskom koji proizvodi srčana akcija. Dva su dijela srca posebno osjetljiva na rupturu nakon srčanog udara: zid srčanog mišića i mišići koji vrše kontrolu otvaranja i zatvaranja jedne od srčanih valvula – mitralnu valvulu. Ukoliko ovi mišići puknu, valvula ne može dobro funkcionisati i posljedica je naglo i teško zatajenje srca. Srčani mišić može puknuti u pregradi (septumu) koja odvaja dvije komore ili na vanjskom srčanom zidu. Premda se ruptura septuma ponekad može hirurški liječiti, ruptura vanjskog zida srca gotovo uvijek dovodi do brze smrti.
Češće se događa da oštećeni srčani mišić ne može adekvatno crpsti krv čak i kada nije ruptuirao. Infarktom oštećeni mišić zamijeni fibrozno tkivo koje se slabo ili nikako ne kontrahira. Katkada se dio srčanog zida raširi ili izboči u vrijeme kada bi se trebao kontrahirati. Inhibitori konvertaze angiotenzina (ACE inhibitori) mogu smanjiti veličinu tih nenormalnih područja.
Aneurizma: oštećeni mišić može stvoriti i tanko izbočenje (aneurizmu) u zidu srca. Doktor može posumnjati na aneurizmu na temelju nenormalnog EKG-a, ali da bi potvrdio dijagnozu mora upotrijebiti ehokardiogram. Ove aneurizme ne rupturiraju, ali mogu uzrokovati epizode nepravilnog rada srca i smanjiti crpnu funkciju srca. Budući da kroz te aneurizme krv sporije protieče, zato se u srčanim komorama mogu stvoriti krvni ugrušci.
Krvni ugrušci: ugrušci se u srcu stvaraju u 20% - 60% bolesnika koji su doživjeli srčani udar. U oko 5% tih bolesnika, dijelovi tih ugrušaka mogu se otkinuti i zaploviti krvotokom sve dok se ne zaglave u nekoj od arterija i izazovu zatvaranje protoka krvi u tkivu koje ta arterija opskrbljuje. Tako. ako se zaglave u arteriji mozga, izazovu moždani udar. Ehokardiogram može otkriti stvaranje takvih ugrušaka u srcu ili se ehokardiogramom može vidjeti predispozicija za nastanak tih ugrušaka, kao što su regije koje se u srcu ne kontrahiraju kako bi trebale Doktori u takvim slučajevima, da bi spriječili nastajanje ugruška, propisuju antikoagulanse, kao što je npr. heparin ili varfarin. Te lijekove treba uzimati 3-6 mjeseci nakon srčanog udara.
Najčešće komplikacije koje se javljaju nakon infarkta miokarda su: ruptura miokarda, stvaranje krvnih ugrušaka, nepravilan rad srca (aritmije), zatajenje srca, šok ili perikarditis.
Ruptura miokarda : budući da je srčani mišić slab, on katkada pukne pod pritiskom koji proizvodi srčana akcija. Dva su dijela srca posebno osjetljiva na rupturu nakon srčanog udara: zid srčanog mišića i mišići koji vrše kontrolu otvaranja i zatvaranja jedne od srčanih valvula – mitralnu valvulu. Ukoliko ovi mišići puknu, valvula ne može dobro funkcionisati i posljedica je naglo i teško zatajenje srca. Srčani mišić može puknuti u pregradi (septumu) koja odvaja dvije komore ili na vanjskom srčanom zidu. Premda se ruptura septuma ponekad može hirurški liječiti, ruptura vanjskog zida srca gotovo uvijek dovodi do brze smrti.
Češće se događa da oštećeni srčani mišić ne može adekvatno crpsti krv čak i kada nije ruptuirao. Infarktom oštećeni mišić zamijeni fibrozno tkivo koje se slabo ili nikako ne kontrahira. Katkada se dio srčanog zida raširi ili izboči u vrijeme kada bi se trebao kontrahirati. Inhibitori konvertaze angiotenzina (ACE inhibitori) mogu smanjiti veličinu tih nenormalnih područja.
Aneurizma: oštećeni mišić može stvoriti i tanko izbočenje (aneurizmu) u zidu srca. Doktor može posumnjati na aneurizmu na temelju nenormalnog EKG-a, ali da bi potvrdio dijagnozu mora upotrijebiti ehokardiogram. Ove aneurizme ne rupturiraju, ali mogu uzrokovati epizode nepravilnog rada srca i smanjiti crpnu funkciju srca. Budući da kroz te aneurizme krv sporije protieče, zato se u srčanim komorama mogu stvoriti krvni ugrušci.
Krvni ugrušci: ugrušci se u srcu stvaraju u 20% - 60% bolesnika koji su doživjeli srčani udar. U oko 5% tih bolesnika, dijelovi tih ugrušaka mogu se otkinuti i zaploviti krvotokom sve dok se ne zaglave u nekoj od arterija i izazovu zatvaranje protoka krvi u tkivu koje ta arterija opskrbljuje. Tako. ako se zaglave u arteriji mozga, izazovu moždani udar. Ehokardiogram može otkriti stvaranje takvih ugrušaka u srcu ili se ehokardiogramom može vidjeti predispozicija za nastanak tih ugrušaka, kao što su regije koje se u srcu ne kontrahiraju kako bi trebale Doktori u takvim slučajevima, da bi spriječili nastajanje ugruška, propisuju antikoagulanse, kao što je npr. heparin ili varfarin. Te lijekove treba uzimati 3-6 mjeseci nakon srčanog udara.